Američki ambasador: Sprovesti odluku Ustavnog suda i vratiti zemlju Visokim Dečanima

„Zabrinuti smo kad god dođe do napada na bilo koji verski objekat ili bilo koju veru. Bilo je nekih napada protiv Srpske pravoslavne crkve, koji su nas posebno zabrinuli. Mi ih osuđujemo i ...
Image

Hovenijer je podsetio da postoje obaveze kosovske vlade u pogledu statusa SPC.

„Bio sam deo tima koji je pomogao u razvoju Ahtisarijevog plana. Sjedinjene Američke Države, a verujem da to govorim i u ime naših partnera, veoma snažno osećaju da Kosovo mora da bude multietnička država, u kojoj svi građani bez obzira na etničku pripadnost mogu da žive u uslovima dostojanstva i bezbednosti. Takođe, verujemo da kao deo Ahtisarijevog procesa i drugih stvari, Vlada Kosova ima određene obaveze u pogledu statusa crkve. Ahtisari je postavio stvari i Vlada Kosova je potom primenila zakone koji su zaista prilično jaki u pogledu zaštite, pravnog okvira i posebnih zaštitnih zona za crkvu i njen status“, rekao je ambasador.

Američki diplomata veruje da je pitanje vlasništva manastira Visoki Dečani nad 24 hektara zemlje i šume – jednostavno.

„Mislim da smo po ovom pitanju bili prilično jasni, zajedno sa našim partnerima iz Kvinte. Verujemo da je ovo pitanje vladavine prava, to je tako jednostavno. Mi verujemo da postoji odluka Ustavnog suda. Iz naše perspektive, kao što smo u prošlosti javno pozivali, ona treba da se sprovede. Ovo nije nešto o čemu treba pregovarati ili u ovom trenutku razgovarati. To se desilo, ali sud je presudio. U demokratiji vi sledite odluke Ustavnog suda“, naveo je Hovenijer.

Prokomentarisao je činjenicu da izuzimajući donekle sever, Srbi na Kosovu žive gotovo isključivo u selima, iako su sukobi okončani pre skoro četvrt veka.

„Ne mogu da govorim o tome zašto pojedinci donose individualne izbore, ali osećam veoma snažno da pojedinci treba i moraju da imaju pravo da ih donose… Vodio sam razgovor sa sadašnjim političkim rukovodstvom. Sa ministrom za zajednice i povratak Goranom Rakićem govorili smo o tome koje su prepreke za povratak. Snažno osećam da svaki pojedinac sa imovinom na Kosovu – ima pravo da bude na Kosovu, da boravi gde god želi. Trebalo bi da ima i da može da koristi to pravo bez straha i problema. Ovo je još uvek teško, ali to je je osnovni princip za nas.“

Hovenijer je naveo da je uverenje SAD da postoje neka praktična, ali i neka psihološka ograničenja koja govore u prilog tome da je potreban duži period za implementaciju odluke kosovske vlade o preregistraciji automobila na „RKS“.

„Prilično je jasno da do sada nije bilo previše zahteva da se to uradi (preregistruju vozila). Vlada SAD veruje da odluka Vlade Kosova – da ljudi koji žive na Kosovu voze vozila koja su registrovana na Kosovu, nije nerazuman zahtev i ova odluka je u skladu sa briselskim sporazumima. Mi smo, međutim, od početka izražavali zabrinutost koju nastavljamo da izražavamo u pogledu vremenskog okvira za implementaciju. Moja poruka Vladi Kosova je bila da verujemo da je potrebno više vremena, da nismo oduševljeni kratkim rokom, jer je ovo teško za ljude i naporno. Nadamo se da će biti produžen rok. To je bio deo našeg razgovora. Ne mogu da kažem da li će se to desiti ili ne, jer ste me pitali šta će se desiti, ali je to odluka Vlade Kosova“, poručio je.

Govoreći o borbi protiv korupcije, američki ambasador je naglasio da je ona „višestruka i višeslojna“.

„Naučio sam nekoliko stvari o tome nakon što sam stigao ovde kao ambasador. Činjenica je da se 40 odsto ukupnog budžeta Kosova troši na javne nabavke. To je mnogo novca. Dosta toga se radi na opštinskom nivou, jer se tamo odvija veliki broj nabavki. Dakle, postoji potencijal za korupciju, ali takođe je veoma važno da taj proces bude fer i transparentan“, naveo je.

Američki ambasadori koji su angažovani u regionu, vrlo često diskutuju o nizu pitanja uključujući i ona koja su povezana sa međunarodnim organizovanim kriminalom, borbom protiv korupcije i primenom odluka Ministarstva finansija Vlade SAD u vezi sa nametanjem sankcija određenim licima.

„Što se tiče širih sankcija, želim da budem jasan oko jedne stvari. Ne radimo ovo olako i hirovito. Kada Ministarstvo finansija odredi i kaže da je određena osoba podložna sankcijama u ovom regionu, to znači jednu od dve stvari – ili imamo veoma ubedljive dokaze da je ta osoba povezana sa transnacionalnim organizovanim kriminalom ili da je umešana vrlo konkretno u akte koji bi destabilizovali region. Nije da samo da neko uzme papir i potpiše se, nešto odobri… Dakle, ako smo nekoga odredili (sankcionisali), možete biti sigurni, imamo veoma dobre dokaze i veoma dobar razlog za to. Neko ko je podvrgnut sankcijama, suočava se sa posledicama, uključujući bilo kakvu imovinu koju ima u SAD, ona mu više nije dostupna… Podstičemo ljude da pažljivo razmisle o odnosima koje imaju sa onima koje smo označili“, kazao je Hovenijer.

On tvrdi da je aktuelna američka administracija „bacila pogled“ na vašingtonske obaveze (sporazum) i odlučila da one još uvek imaju važeći status.

„Neke su sprovedene, neke su događaji zatekli, a na nekima bi nastavili da radimo zajedno. Takođe smatramo da je još uvek nerešen određeni broj postojećih preuzetih obaveza ili sporazuma, postignutih bilo u okviru briselskog procesa ili na druge načine. Očekujemo da Vlada Srbije i Vlada Kosova ispune obaveze koje su preuzele“, rekao je američki diplomata.

Hovenijer je podsetio da vlade u Prištini i Beogradu imaju predlog i studiju izvodljivosti o deljenju jezera Gazivode kao pouzdanog snabdevača energijom i vodom.

Njena izrada je bila predviđena upravo jednom od tačaka vašingtonskog sporazuma.

„Malo pre mog dolaska (na mesto ambasadora), završili smo studiju izvodljivosti i dali je i Vladi Srbije i Vladi Kosova. Na dvema vladama je da odluče koje dodatne korake žele da preduzmu, ako ih ima…“, kazao je.

On se slaže sa ocenama da je usled aktuelne energetske situacije pred Kosovom teška zima.

„Kosovo se skoro isključivo oslanja na dve elektrane na prljavi ugalj. To nije izvor energije XXI veka i nije baš pouzdan izvor energije za ovu zemlju. Znamo da je ove godine malo verovatno da će moći da se proizvede dovoljno energije, koliko će biti potrebno za zimu. Ovo nije problem Kosova već evropski problem. Problem smanjene ponude, povećane potražnje i ekstremno visokih cena ako želite da uvozite struju – uglavnom je rezultat neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu. Sporazum sa 'MCC' će tokom pet godina pomoći da Kosovo pređe na raznovrsne dobavljače, mnogo bolje skladištenje, regionalizaciju, stabilniji sistem. USAID tim takođe radi na kratkoročnim i dugoročnim stvarima. Ova zima će biti teška, tako da ćemo svi verovatno morati da razmišljamo o uštedama, pokušavajući da sledimo uputstva Vlade Kosova kako da smanjimo korišćenje struje. Svima će nam trebati malo strpljenja“, kazao je ambasador SAD.

Hovenijer je publiku na Kosovu pozvao na razmišljanje prilikom konzumiranja vesti.

„Jedna stvar koju sam primetio, neki od najekstremnijih slučajeva informacija dolaze sa društvenih mreža i to od ljudi koje poznajemo. Odete na Facebook, TikTok ili Twitter, vidite neke stvari i bez razmišljanja ih objavite ili ih podelite. Treba pauzirati i dobro pogledati. Da li ovo zvuči dobro? Da li je to tačno? Da li me ovo stvarno uznemirava? Da li je to priča koja je možda napisana da me uznemiri? Da li želim da proverim? Postoje načini da se to uradi ovde na Kosovu, postoji veoma mnogo verodostojnih izvora vesti. Vredi zastati na minut i pogledati“, kazao je on.

Ambasador SAD u Prištini naglasio je da je važno koji se izvori vesti koriste i da konzument treba biti siguran da su vesti koje dobija tačne.

On je podsetio da američka administracija podržava brojne organizacije na Kosovu, uključujući Radio Kim i druge medije, kako bi im pomogla u pružanju obuke.


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.