„Pregovori BG i PR se raspadaju, neophodno da SAD preuzmu vodeću ulogu u tom procesu“

Bivši američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan, Ričard Grenel, izjavio je za RTS da se "pregovori Beograda i Prištine raspadaju i da je neophodno da SAD preuzmu vodeću ulogu ...
Image

Bili ste uključeni u dijalog Beograda i Prištine kao specijalni izaslanik SAD. Kako gledate na razgovore koji se sada vode?

„Verovatno bismo celu emisiju mogli tome da posvetimo, prilično je neverovatno. Vidite, mislim da mi znamo da Kurti jednostavno nije od koristi u ovoj situaciji. Pregovarao sam sa njim i on je neko kome se nikada nije dopala nijedna ideja.

On je odbio svaku ideju koju su mu Amerikanci ponudili. Sada odbija i ideje koje nude Evropljani. Čak i Bajdenova administracija mora da ga kritikuje. I ja mislim da on ne služi svom narodu. Ne pomaže u ovoj situaciji. Nedostaje nam Tači ovih dana.“

Šta Kurtiju daje toliku snagu, da može da se suprotstavi svima koji učestvuju u razgovorima?

„Ne znam da li bih to nazvao snagom. On samo govori 'NE'. Ako se vratite idejama Bila Klintona ili Baraka Obame, on odbija sve ideje koje su Amerikanci ponudili. Američki sistem to vidi. Konačno u Americi dolazimo do zaključka da Kurti Amerikancima nije od koristi.“

Da je neki srpski lider ili predstavnik tako postupio – Srbija bi bila kažnjena, a Kurtiju se ništa ne dešava. Kako to objašnjavate?

„Ja sada radim u privatnom sektoru, posmatram stvari spolja. Dok sam bio u Trampovoj administraciji, mi smo se prema Kurtiju ponašali veoma tvrdo. Neki bi rekli da sam preterivao. Čak da nisam bio fer.

Ja mislim da jesam bio fer. Da sam imao uvid i video ko je spreman da pokrene stvari napred. Niko ne misli da je ovo lak proces, teško je, ali obe strane moraju da se pokrenu.

Mi u Trampovoj administraciji smo mislili da sedenje za stolom i pričanje o politici ne vodi nikuda. Želeli smo ekonomski razvoj. To bi pokrenulo stvari.

Mladi u celom regionu žele bolje plaćene poslove. A način da se to postigne je da se okonča ovaj zamrznuti konflikt, pa da krenemo u razvoj ekonomije.

I da u ovaj region dovedemo američke i evropske biznise, kako bi stvorili bolju privredu sa bolje plaćenim poslovima.

Ima li boljih pregovarača?

Na pitanje da li ima boljih pregovarača u Prištini, Grenel je rekao da ne želi da govori o imenima, ali je napomenuo da je javno podržavao Hašima Tačija.

„Mislim da je on razumeo da mora da popusti da bi krenuli napred. Vrlo je ružno ono što su mu Evropljani uradili.“

Istakao je da je nezadovoljan zbog toga što se Tači našao pred Specijalnim sudom u Hagu.

Kako gledate na američku ulogu u pregovorima Beograda i Prištine?

„Suprotno od 'Amerika na prvom mestu' jeste 'konsenzus sa Evropljanima'. Mi u Trampovoj administraciji smo verovali da je neophodno da Amerika predvodi. Ljudi iz Bele kuće, iz administracije, moraju da stanu na čelo.

Ja sam postavljen da budem izaslanik predsednika, ne Stejt dipartmenta. Predstavljao sam predsednika Trampa. Mogao sam da uđem u predsednikov kabinet i predložim nešto. Mogao sam lično da mu kažem šta dve strane žele.

Toga nema kod predsednika Bajdena. Stejt dipartment se dogovara sa Evropljanima, a kada njima prepustite da vode – dobijete mnogo priče, a malo akcije. To se sada dešava. Vidimo da se razgovori raspadaju.

Potrebno je vođstvo Amerike, da američki lideri povedu i da imaju poverenje obe strane.“

Kada se stvari zaglave, rekao bih da američki ambasadori urade šta treba. Otkoče krizu, da tako kažem?

„Da, bili su od koristi, ali neophodno je učešće Bele kuće. Treba vam neko ko može da uđe kod predsednika u kabinet i dobije njegovu pažnju.“

Imaju li SAD interes za ovaj region, bolje rečeno, koliki je taj interes?

„Sigurno nije onakav kao u vreme Trampove administracije. Tada je mnogo ljudi iz administracije dolazilo ovde, bilo zainteresovano. Nismo videli posete na tom nivou, vidimo da se regionalni lideri zaista muče da pridobiju pažnju Amerike.

Ponoviću, mislim da je Bajdenova politika da se sve prepusti Evropljanima. A Evropljanima su potrebni Amerikanci. Dok sam bio izaslanik, ja sam prilično redovno obaveštavao Pariz i Berlin.

Nismo se usklađivali sa EU i Briselom i u pravu su oni koji to govore. Ali sa Berlinom i Parizom sam blisko sarađivao, jer sam verovao da ako radiš sa Nemcima i Francuzima onda će oni da se koordinišu sa Briselom, prepustimo to njima. Jer, kao što znamo, koordinacija sa Briselom zahteva puno radno vreme.“


*Preuzimanje i objavljivanje sadržaja sa portala Kontakt Plus radija, nije dozvoljeno bez navođenja izvora.